O lingvističkim osobitostima pojedinih prijepisa glagoljskoga Korizmenjaka, kao i o tekstovima (Rasprava o sedam smrtnih grijeha, Tumačenje muke) koji se čuvaju u rukopisima u kojima su zapisane korizmene propovijedi, već je pisano. Nakon što je gotovo u potpunosti riješeno pitanje sastava glagoljskoga Korizmenjaka koji je sačuvan u pet rukopisa (Kolunićev zbornik, Greblov kvarezimal, Korizmenjak iz Oporta, Korizmenjak III a 19, Fatevićev zbornik), sljedeći je korak u njegovu istraživanju bio ispitati odnos zapisanih propovijedi prema izvedbenosti, kao jednom od temeljnih obilježja propovjednog žanra. Istraživanje je pokazalo kako su različita mjesta čuvanja prijepisa, tematsko povezivanje propovijedi s drugim tekstovima kao i odnos pisara prema grafičkom oblikovanju teksta utjecali na to da se izvedbe korizmenih propovijedi, koje se tekstualno u velikoj mjeri podudaraju, znatno više razlikuju nego što bismo mogli zaključiti uspoređivanjem isključivo sadržajne razine glagoljskih tekstova.

korizmene propovijedi; glagoljski Korizmenjak; izvedbenost; glagoljski rukopisi