U radu se razmatra odnos između sjećanja i davnine u romanu Dubravke Ugrešić Ministarstvo boli (2004). Polazište u analizi je pojam fabulacije francuskog filozofa Gillesa Deleuzea. Analitička je pozornost usmjerena na vezu između pojmova davnine i fabulacije u Pričama iz davnine (1916) Ivane Brlić-Mažuranić. Prema Deleuzeu, fabulacija dovodi prošlost i sadašnjost u virtualnu koegzistenciju. Slično, za I. Brlić-Mažuranić davnina nije nepovratno izgubljena prošlost koja zadržava nadležnost u sadašnjosti. Naprotiv, pojam se davnine I. Brlić-Mažuranić može odrediti kao aktualizacija prošlosti kroz sadašnjost. Fabulacija je aktualizacija virtualne prisutnosti prošlosti. Zato se u Kako je Potjeh tražio istinu sjećanje osamostaljuje od potrage za istinom. Ta je ‘priča’ Brlić-Mažuranić važna sastavnica intertekstualne strukture Ministarstva boli. Poput Potjeha, likovi i čitatelji Ministarstva boli uče pamtiti na kreativan način, ili fabulirati. Tako se tradicija, autor i čitatelj razrješuju autoriteta nad prošlošću i tekstom.

fabulacija; davnina; sjećanje; zaborav; Dubravka Ugrešić; Ivana Brlić-Mažuranić