U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja otkriti kako su se u jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta. Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti. Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.

češka leksikografija, hrvatska leksikografija, ideologija; socijalizam; nacija