Početkom se 21. stoljeća u Hrvatskoj zamjećuje promjena diskursa – ne govori se više o posuđivanju iz engleskoga već o prodiranju toga jezika u hrvatski. Doba interneta i elektroničkih medija omogućilo je da govornici hrvatskoga dolaze u kontakt s riječima iz engleskoga jezika neposrednije i mnogo brže nego prije te da engleske riječi brzo uključuju u svoju komunikaciju. Dio je jezikoslovaca ali i drugih stručnjaka podigao uzbunu da je hrvatski jezik pod opsadom engleskoga te su kao jedan vid obrane počeli nuditi zamjenske, hrvatske riječi za anglizme. Cilj je ovoga rada istražiti stavove govornika hrvatskoga jezika spram anglizama i pripadajućih prevedenica. U radu se stoga na temelju mrežnoga upitnika koji je ispunilo 1340 sudionika sagledava prihvatljivost određenoga broja hrvatskih zamjena za anglizme. Analiziraju se usto i razlozi sudionika za uporabu anglizma naspram prevedenica te obratno. Kvantitativna je i kvalitativna analiza pokazala da postoje razlike u prihvatljivosti pojedinih zamjenskih riječi za anglizme te da govornici imaju različite razloge zašto prednost daju engleskoj odnosno hrvatskoj inačici. Zaključuje sa da pri osmišljavanju prevedenica anglizama i oblikovanju hrvatske jezične politike u obzir svakako treba uzeti stavove govornika kao jedan od važnih čimbenika.

anglizmi; prevedenice; norma; uzus; purizam; jezična politika.