Roman Kuća u Ulici Mango preveden je na više od dvadeset svjetskih jezika, uključujući i hrvatski (2005.). Ovaj je roman našao svoje mjesto u brojnim programima studija književnosti i kulturalnih studija izvan Sjedinjenih Američkih Država te je jedna od temeljnih početnih točaka za rasprave i razumijevanje položaja žena u američkim etničkim zajednicama. Baveći se nepovoljnim položajem žena roman Sandre Cisneros uvelike se oslanja na postavke liberalnog feminizma, koji razumijevanje rodne opresije svodi na personalizirane odnose između individualnih muškaraca i žena i na stavove muškaraca prema ženama. Za razliku od liberalne feminstičke književne teorije sistemska feministička književna teorija u obzir uzima širi društveni kontekst tako što usmjerava našu kritičku pozornost na strukturalne sile i institucionalne prakse koje oblikuju rodno uvjetovane položaje i defi niraju ulogu žena unutar i izvan obitelji. Ovaj rad pokazuje da zbog svojega prihvaćanja postavki liberalnoga feminizma roman u konačnici rodna ograničenja i domestikaciju žena tretira kao da je u pitanju pojava koja je ograničena isključivo na etničke zajednice. Rezultat je toga da se marginalizacija žena shvaća kao znak etničke različitosti, a ne kao strukturalni problem koji definira i prožima američko društvo u cijelosti. Zahvaljujući prijevodima ova se shvaćanja indirektno prenose i mogu se nekritički diseminirati u kulturnim i akademskim okružjima izvan Sjedinjenih Američkih Država. U radu se stoga zagovara potreba za sistemskim književnim pristupom, koji može funkcionirati kao dobrodošla i prijeko potrebna kritička inovacija u društvenim okružjima koja još nisu upoznata s problematičnom prirodom liberalnoga feminizma i etniciziranjem „zarobljavanja” žena u njihovim domovima.

ženski bildungsroman; kapitalistički patrijarhat; domestikacija žena; kulturni esencijalizam; Sandra Cisneros; Kuća u Ulici Mango