U ovome radu analiziramo primjere računalnoga nazivlja prikupljene iz hrvatskih sveučilišnih nastavnih materijala izdanih od 2001. do 2015. godine i preporučenih studentima na preddiplomskom i diplomskom studiju računarstva na jednome hrvatskom sveučilištu. Prikupljeni korpus uključuje hrvatske prevedenice, samostalne neologizme, ali i one praćene engleskom istovrijednicom, zatim prevedenice engleskih metaforičkih izraza, hibridne izraze bez prijevoda, ortografski, fonološki/fonetski i morfološki prilagođene anglizme i one koji se uklapaju u hrvatski sustav bez prilagodbe, višerječne hrvatske nazive s jednorječnim engleskim i one sa složenom engleskom istovrijednicom. Neki od engleskih izraza u tekstu grafički su istaknuti kurzivom ili masnim slovima, a neki nisu. Cilj analize bio je opisati jezične prakse u nastavnim materijalima, utvrditi kakav je odnos autorâ prema stručnim nazivima iz engleskoga i hrvatskoga jezika u znanstveno-pedagoškome stilu te postoji li nekakav obrazac koji autori slijede pri pisanju nastavnih materijala. Nakon provedene analize primjećujemo nedostatak dosljednosti i sustavnog pristupa u pisanju materijala, odmak od normi hrvatskoga standardnog jezika te pribjegavanje neprilagođenim ili neznatno prilagođenim engleskim nazivima koji često imaju prednost pred hrvatskima. Smatramo da bi planiranje korpusa te bolje upravljanje terminologijom, procesima prilagodbe i integracije u okviru suvremenije jezične politike mogli unijeti stabilnost u znanstveni funkcionalni stil hrvatskoga jezika nužnu njegovim korisnicima.

engleski element; znanstveno-pedagoški stil; računalno nazivlje; sveučilišni nastavni materijali