U radu se analiziraju prijevodi i posrednički članci iz slavenskih književnosti u dalmatinskim novinama i časopisma koji najviše pridonose posredništvu tijekom razdoblja hrvatske moderne. Premda periodika u Dalmaciji tradicionalno posreduje iz romanskih književnosti, napose iz talijanske, u analiziranom korpusu vidljiva je zamjetna recepcija slavenskih književnosti, posebno ruske. Paradigma najveće priznate kulture i književnosti u neslavenskom svijetu poželjna je identitetska osnova i hrvatskoj književnosti kao dijela velikog slavenskog stabla od romantizma do moderne. Posredništvo iz slavenskih književnosti ispituje se na korpusu poznatih novina i časopisa koji su izlazili u Dubrovniku, Splitu i Zadru (Crvena Hrvatska, Srđ, Sloboda, Jedinstvo/Novo jedinstvo, Novi vijek, Narodni list, Smotra dalmatinska, Iskra, Glasnik Matice dalmatinske, Lovor i dr.).

hrvatska moderna; posredništvo; prijevodi; dalmatinska periodika; ruska književnost; slavenski identitet