Sročnosni obrasci podrazumijevanju postojanje uređena odnosa između gramatičkih morfova na kontrolorima (odnosno na riječima kojima je rod inherentna kategorija i koje uvjetuju sročnost) i na njihovim metama (odnosno na riječima kojima je rod flektivna kategorija i kojima je oblik uvjetovan sročnošću). Na izbor sročnosnoga obrasca u hrvatskome jeziku najviše utječu gramatičke kategorije kontrolora (rod, broj i lice), kadšto i neki drugi čimbenici (red riječi, semantička živost) koji se na riječima ne odražavaju izravno kao gramatičke kategorije, a nazivaju se uvjetima sročnosti. Njihov je utjecaj posebno važan u nekanonskim domenama gdje postoji mogućnost izbora između dvaju sročnosnih obrazaca. Red riječi kao uvjet sročnosti u hrvatskome se jeziku obično veže uz pitanje prethodi li kontrolor meti (Bijes i ljutnja obuzeli su ga čim je čuo lošu vijest) ili meta kontroloru (Čim je čuo lošu vijest, obuzeli su ga bijes i ljutnja/ Čim je čuo lošu vijest, obuzeo ga je bijes i ljutnja) i izaziva li takva promjena reda riječi kolebanje između dvaju sročnosnih obrazaca. U radu će se navesti najčešći slučajevi utjecaja reda riječi na izbor sročnosnoga obrasca, a posebna će se pažnja posvetiti interakciji reda riječi s drugim važnim uvjetom sročnosti u hrvatskome jeziku – semantičkom živošću. Naime predodžba o tome označava li kontrolor što živo ili neživo znatno utječe na izbor mete u domenama u kojima postoji mogućnost izbora između sintaktičkoga i semantičkoga sročnosnog obrasca. Utjecaj reda riječi i semantičke živosti na sročnost može se sažeti u tvrdnju da izbor semantičkoga sročnosnog obrasca pospješuju kontrolori koji označavaju što živo i prethode svojoj meti. Svi će zaključci biti potkrijepljeni rezultatima ankete kojom se nastojala ispitati pretpostavka da je komunikacijski status semantičke i sintaktičke sročnosti ponešto drugačiji od njihovih opisa u gramatici.

sročnost; sročnosni obrasci; red riječi; živost; hijerarhija sročnosti