Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet
Odsjek za kroatistiku
 

TVORBA RIJEČI U ˝ODLOMKU KORČULANSKOGA LEKCIONARA˝

Autor:
Dragica Malić; Zavod za hrvatski jezik, Zagreb
Klasifikacija:
stručni članak
Sažetak
Tvorba riječi u hrvatskim je jezičnopovijesnim istraživanjima slabo zastupljena. Ovdje se donosi sva građa iz KL s kraja 14. st. Najzastupljenije tvorbene kategorije praslavenskog su podrijetla i u njima se uočava velika podudarnost sa suvremenim stanjem u jeziku. Tako je u imenica i pridjeva najzastupljeniji tvorbeni način sufiksacija. Prefiksacija je potvrđena samo s prefiksom ne-, dok su za preobrazbu, prefiksalno-sufiksalnu tvorbu i srasličko-sufiksalnu tvorbu primjeri pojedinačni. Srastanje je potvrđeno samo u prevedenicama i posuđenicama: dobrostanje, isukrst; visokoživući. U glagola je, kao i u suvremenom jeziku, najzastupljenija prefiksacija, zatim sufiksacija od imeničkih i glagolskih osnova (imperfektivizacija). Za perfektivizaciju i prefiksalno-sufiksalnu tvorbu po jedan je primjer, dok se slaganjem danas tumači blagosloviti, što je prevedenica, pa bi se mogao tumačiti i srastanjem. Analiza pokazuje da su neki tvorbeni uzorci književnojezične provenijencije npr. imenička tvorba sufiksom -tej), koja je najčešće u vezi s utjecajem hrvatske crsl. redakcije (npr. velika čestotnost glagolskih imenica sa sufiksom -je, pri-djevski sufiks -ući/-eći i imenička funkcija takvih pridjeva). Neki tvorbeni uzorci još živi u vrijeme nastanka KL u suvremenom jeziku više ne postoje (npr. pridjevski sufiksi -1Ø i -3 Ø), a neke su se tvorbene veze izgubile (npr. u prefiksalnoj tvorbi glagola). Inojezični utjecaj u tvorbi u KL ogleda se samo u jednom primjeru: glagolski prefiks 2pro- u prozriti (prevedenica latinskog providere), pa to pokazuje da je tvorba riječi onaj jezični segment koji je najmanje podložan stranim utjecajima.
Pregleda:
243
Preuzimanja:
1
 
 
 
Posjeta: 20676