U ovome se radu analizira leksički terminološki sloj Trsatskoga statuta. Jezik Statuta zbog svoje je pripadnosti pravnim tekstovima očekivano obilježen terminima, osobito pravnim, crkvenim i vojnim. U terminologiji se očituje veliki broj termina stranoga podrijetla koji su posljedica još uvijek nedovoljne izgrađenosti hrvatske terminologije te kontakata hrvatskoga jezika ponajviše sa susjednim talijanskim te njemačkim jezikom, uz neizbježan utjecaj latinskoga i poneke primjere iz drugih jezika koji su imali utjecaj i na hrvatski jezik. Uz to, ističe se i manji broj termina hrvatskoga, odnosno slavenskoga podrijetla što upućuje na težnju za izgradnjom termina vlastitim jezičnim mogućnostima. Analiza Trsatskoga statuta pokazuje da statuti hrvatskih gradova i općina predstavljaju ne samo povijesna nego i iznimno važna jezična vrela.

Trsatski statut; statut; termini hrvatskoga podrijetla; termini stranoga podrijetla; posuđenica; hrvatski jezik