Temeljem novih arhivskih istraživanja koja su rezultirala pronalaskom autoričinog rukopisnog zapisa naslovljenog Ove su bilježke izvađene iz Afanasjev, «Vozzrenija drevnih Slavjan» i iz Tkany «Mythologie der alten Teutschen und Slaven». Što je prekriženo ono sam upotrebila u nekim pričama, u radu se revidiraju i dopunjuju dosadašnje te oblikuju nove spoznaje o izvorima mitoloških motiva u stvaralaštvu I. Brlić-Mažuranić, prvenstveno onih korištenih u Pričama iz davnine. U navedenom rukopisnom zapisu autorica eksplicitno navodi izvore mitološke i usmenoknjiževne građe koju je izučavala, bilježi likove i motive, a ponekad ih i detaljnije tumači ili taksonomizira, s mjestimičnim referiranjima na puni naslov izvora i broj stranice. Slijedeći autoričin zapis nastoji se potvrditi izvorište pojedinog motiva u navedenim tekstovima, ali i rekonstruirati mogući put preuzimanja i/ili transformacije. Pronađen rukopisni zapis moguće je tako čitati kao svojevrstan kôd za rekonstrukciju geneze Priča iz davnine, ali i nekih drugih autoričinih tekstova. To ne samo da širi i pomalo mijenja dosada iznesene postavke o dubini i intenzitetu veza između književnog djela ove autorice i slavenske mitologije, upućujući na niz novih izvora koje je I. Brlić-Mažuranić poznavala i koristila, već također baca i potpuno novo svjetlo na književnicu, osobito u smislu njezine stručno-znanstvene usmjerenosti.

Ivana Brlić-Mažuranić; Priče iz davnine; arhivska istraživanja; rukopisni zapis; izvori; mitologija